Susret Bosne i Hercegovine i Irana pratio se i u bh. gradovima, gdje atmosfera nije bila kao tokom susreta s Argentinom i Nigerijom, ali pobjeda Zmajeva za kraj nastupa u Brazilu ipak je obradovala Bosance i Hercegovce. Novinar Al Jazeere Emir Delić bio je na glavnom sarajevskom trgu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Slovačke saopćilo je da je slovački pasoš Dragoslava Kosmajca, kojeg je premijer Srbije Aleksandar Vučić nazvao najvećim narkodilerom u toj zemlji, proglašen nevažećim, dok su mediji u Bosni i Hercegovini istovremeno objavili da Kosmajac posjeduje i bh. državljanstvo.
Ministar policije Slovačke Robert Kalinjak kazao je da Kosmajac više neće moći koristiti pasoš te zemlje za putovanja i dodao da su vlasti pregledale njegov dosije i utvrdile "izvjesne nedostatke, čak i manipulacije", prenijela je slovačka državna agencija TASR.
Ovakva reakcija vlasti dolazi nakon što je u srijedu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak izjavio da je "neko u Slovačkoj uzeo novac kako bi narkodiler Dragoslav Kosmajac dobio slovačko državljanstvo".
Međutim, kako izvještava Federalna televizija, Kosmajac posjeduje i državljanstvo Bosne i Hercegovine te je prijavljen na adresi u Trebinju.
U Centru javne bezbjednosti Trebinje 2010. godine dobio je biometrijski pasoš.
Prema podacima policijskih i obavještajnih agencija, državljanstvo je stekao nezakonito, objavila je ova televizija.
'Privođenje u slučaju putovanja'
Kaljinac je, također, naveo da slovačko državljanstvo Dragoslava Kosmajca nikada nije bilo ustanovljeno.
Mediji u Srbiji tvrde da je ovo fotografija Kosmajca
"Mi smo donijeli momentalnu odluku zbog činjenice da sve informacije kojima raspolažemo dovode do opravdanog uvjerenja da njegovo slovačko državljanstvo nije ustanovljeno", rekao je Kalinjak.
Kazao je da su sada svi nacionalni i evropski sistemi upozoreni da slovački dokumenti Kosmajca više nisu važeći i da će on biti priveden ukoliko pokuša preći granicu sa slovačkim pasošem.
Kalinjak je, također, rekao da je naredio opću reviziju kojom će biti preispitano kako se dodjeljivalo slovačko državljanstvo u godinama kada je zakon u toj zemlji bio mnogo blaži, prije 2006. godine.
Lajčak je u srijedu kazao da je sramota što mnogi narkodileri s Balkana imaju slovačko državljanstvo, navodeći kao primjer Darka Šarića i Bakija Sadikija s Kosova, osuđenog za šverc heroina.
"Kako je moguće da su svi ovi ljudi kupili slovački pasoš? Ne sumnjam da je neko za to uzeo ogroman novac", rekao je Lajčak za slovačke medije, prenosi agencija Srna.
Kosmajac je dobio državljanstvo Slovačke 13. septembra 2004. godine, na osnovu kojeg je mogao putovati u sve zemlje Evropske unije.
Mediji u Srbiji objavili su da je on prošle subote otišao u Crnu Goru, pa u Bosnu i Hercegovinu.
Pasoš dobio i Darko Šarić
Kosmajac je ličnu kartu dobio u istoj stanici policije u Bratislavi, kao i Darko Šarić dvije godine kasnije.
U toj policijskoj stanici ličnu kartu je dobio i Šarićev saradnik Boban Stojiljković iz Vranja, na čijoj je adresi Šarić bio prijavljen.
Prije nekoliko dana, prilikom najave smjena načelnika svih uprava u Ministarstvu unutrašnjih poslova, premijer Srbije je rekao kako za "osobu po imenu Kosmajac" svi znaju da je glavni narkodiler.
"Postoje ljudi koji se viđaju sa tim Kosmajcem, svi se plaše ime da mu izgovore. Svi znaju da je najveći narkodiler u Srbiji. Ljudi iz raznih službi imaju veze sa njim", kazao je Vučić.
Obraćajući se novinarima rekao je kako se svi prave da nisu čuli to ime i kako ga niko od njegovih kolega nije smio izgovoriti.
Izvor: Agencije
Kosmajac, kojeg je Vučić nazvao najvećim narkodilerom u Srbiji, prema pisanjima bh. medija ima i državljanstvo BiH.
Na konferenciju u Berlinu, koju za 28. august saziva njemačka kancelarka Angela Merkel, bit će pozvani premijeri, ministri vanjskih poslova i ministri privrede iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Albanije te predstavnici Evropske unije, potvrđeno je Agenciji Fena u Ambasadi Njemačke u Sarajevu.
"Konferencija ne treba biti okrenuta prošlosti, već osvijetliti perspektive regiona koje su orijentirane ka budućnosti. Ovim želimo naglasiti da Njemačka i dalje ima veliki interes za Zapadni Balkan i politički i ekonomski razvoj u regionu. Njemačka je jasno opredijeljena cilju da sve države Zapadnog Balkana postanu članice EU-a", navode iz Ambasade.
Naglašavaju da su u fokusu konferencije teme pomirenja, rješenje preostalih konflikata, preduzimanje infrastrukturnih mjera te pitanja kako da se u regiji ostvari ekonomska dinamika.
"Kao najvažniji trgovački partner Bosne i Hercegovine, pažljivo pratimo ekonomsku situaciju ovdje, pri čemu želimo pomoći zemlji da generira rast i da stvori nova radna mjesta. Ovom cilju služi i 'Compact for Growth', koji je 26. maja na Ilidži predstavio njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier", precizirali su iz Ambasade.
Prije konferencije u Berlinu bit će održana konferencija u Dubrovniku, čiji će domaćin biti predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, a na kojoj će učestvovati predsjednici država Zapadnog Balkana.
Integracija dva regionalna procesa
Josipović je najavio integraciju dva nezavisna regionalna procesa u jedan, pod nazivom Brdo-Brijuni, kako bi čelnici regije nastavili s redovnim okupljanjima.
Jedan od ciljeva objedinjavanja tih procesa je stvaranje dobre klime za nastavak integracijskog procesa Jugoistočne Evrope.
Konferenciji u Dubrovniku 14. i 15. jula, kako se očekuje, prisustvovat će kancelarka Merkel.
Proširenje EU-a na regiju Zapadnog Balkana bit će, također, tema ovogodišnjeg Croatia foruma koji će biti održan od 10. do 12. jula u Dubrovniku.
To je međunarodna konferencija na kojoj učestvuju ministri vanjskih poslova država članica EU-a, država regije te predstavnici međunarodnih organizacija i nevladinog sektora, a organizira je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske.
Takozvani "Brdo proces" počeo je samitom lidera Zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja u julu prošle godine.
Tada su lideri Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova, uz predsjednika Francuske Francoisa Hollandea koji je prisustvovao samitu, izrazili spremnost za jačanje stabilnosti saradnjom i uz poštovanje dobrosusjedskih odnosa.
Zemlje ove regije su u okviru inicijative "Brdo proces" rekle kako će podržati i pomoći jedna drugoj razmjenom iskustava, a u okvirima ciljeva širenja EU-a.
Nepromijenjeni ciljevi
Angažman Slovenije i Hrvatske kroz procese Brdo i Brijuni ima za cilj uključenje Zapadnog Balkana u EU.
Nakon ulaska Hrvatske u Uniju 1. jula prošle godine ciljevi ostaju nepromijenjeni, a proces pristupanja mora biti nastavljen i kada je riječ o drugim zemljama regije.
Tokom nedavne posjete Sarajevu predsjednik Slovenije Borut Pahor, a potom i premijerka Slovenije Alenka Bratušek potvrdili su spremnost Slovenije da pomogne Bosni i Hercegovini na putu ka EU-u i NATO-u.
Ministrica vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić naglašava da je važno sve vrijeme imati u fokusu evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine i ono što je dogovoreno i što je preuzeto iz zaključaka te da treba širi i više koncentriran pristup Bosne i Hercegovine.
"Ono što mi ponavljamo jest nesnižavanje kriterija, ali i pomoć Bosni i Hercegovini da dostigne te kriterije. Ono što smo imali do sada je to da su kriteriji bili visoki, Bosna i Hercegovina ih nije dostizala, klizala je natrag. Zato je važan proaktivan pristup EU-u", rekla je nedavno Vesna Pusić.
Izvor: Agencije
U fokusu konferencije bit će teme pomirenja, rješenje preostalih konflikata te ostvarenje ekonomske dinamike.
Jedno od pitanja koje ponovno postaje aktualno pred stogodišnjicu Sarajevskog atentata - je li Gavrilo Princip heroj ili terorist? Novinar Al Jazeere Stefan Goranović je odgovore potražio u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu.
Jedno od pitanja koje ponovno postaje aktualno pred stogodišnjicu Sarajevskog atentata je ono je li Gavrilo Princip heroj ili terorist. Reporter Al Jazeere Stefan Goranović odgovore je potražio u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu.
Danas mnogi na Zapadnom Balkanu imaju potrebu definirati Gavrila Principa.
Jedna od središnjih gradskih ulica u Beogradu već dugo nosi njegovo ime. Na to podsjeća i mural s Principovim stihovima.
Ne ostavlja sumnju u dominantno mišljenje u srpskoj javnosti već desetljećima, a to je da se radi prije o heroju, nego O teroristu i negativnoj osobi.
Podijeljena mišljenja
"On je danas ono što je bio i nekad, junak, heroj. Nacionalni junak", smatra Milutin Čvorović iz Breograda.
"Ja mislim da je on dobar čovek i da je uradio pravu stvar", veli Dušan Božinović.
Ali u Sarajevu, na mjestu gdje je Gavrilo Princip crvenim slovima ušao u povijest, mišljenja su podijeljena.
"Odnos prema Gavrilu Principu, koji je samo nekoliko koraka dalje promenio tok svetske istorije, menjao se poput imena mosta koji se nekada zvao most Gavrila Principa. Međutim, ono što brojni istoričari vide kao poseban problem jeste posmatranje Principa i njegovog dela kroz prizmu današnje političke situacije na Balkanu", javlja Goranović iz Sarajeva.
U Sarajevskim arhivama znanstvenici i istraživači nalaze mnogo bitnije i zanimljivije podatke, koje objavljuju, ali malo koga to zanima.
"Sve što se napiše neće naći svog odjeka u školskim udžbenicima, zato što su školski udžbenici, opet, rezultat politike. Takođe, očigledno da dok je bila Jugoslavija on je bio heroj. Nema Jugoslavije, on nije heroj. Onda će, vjerovatno opet kada dođe Jugoslavija, ponovo biti heroj. Očigledno da to prati diskurs toga kako ćemo mi govoriti o Gavrilu Principu, a to je pogrešno", kaže sarajevski povjesničar Haris Zaimović.
Šta misle hrvatski studenti
Hrvatska javnost dosta se manje bavi Principom. Ali i tamo je povod za raspravu. Tome su doprinijeli udžbenici koji su devedesetih godina prošlog stoljeća naglašavali velikosrpstvo Mlade Bosne, kaže profesor Hrvoje Klasić.
On je svoje studente pitao tko je za njih Gavrilo.
"Većina u dvorani je rekla da je bio terorist. Međutim, tu i tamo se pojavi netko, jedan student je rekao 'a što mislite da je netko početkom devedesetih ubio Slobodana Miloševića, da li bismo toga zvali terorist ili bismo možda rekli da nas je možda spasio rata ili svega ostaloga?'. Po mome mišljenju, Gavrilo Princip nije terorist, on je mladić koji je iz idealističkih pobuda napravio jedan težak zločin. Taj čin i ta činjenica ne umanjuje zločin, niti njegov idealizam", smatra ovaj povjesničar.
Brojni povjesničari, iako se možda ne slažu u svemu, slažu se u jednom - Princip bi trebao ostati u 1914. godini, a ne u balkanskoj politici 21. stoljeća.
Izvor: Al Jazeera
Reporter Al Jazeere je provjerio kako se na lik i djelo Gavrila Principa gleda u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu.
Prvi automobili proći će večeras Sarajevskom zaobilaznicom, a najvažniji dio te saobraćajnice, poslije 10 godina planiranja, projektiranja i izgradnje, bit će pušten u upotrebu.
Iako duga svega devet kilometara, zaobilaznica će skratiti put kroz centralnu Bosne i Hercegovine prema jugu, te poštedjeti putnike saobraćajnih gužvi u glavnom gradu, prije svega na Stupskoj petlji.
Upravo su tim putem, osim građana Sarajeva, do sada morali proći svi koji sa sjevera putuju na jug Bosne i Hercegovine, a to je značilo duže putovanje i mučno čekanje u koloni, ponekad i satima.
„Užasno mnogo vremena. To je u posljednjih 10 godina ovdje uvijek katastrofa! Dok dođeš od Ilijaša do kraja Stupa – pola sata tamo, pola sata ovamo. Zaobilaznica će pomoći ljudima što iz Zenice putuju za Mostar, a nama neće ništa. Nadamo se da će će rasteretiti“, kaže sarajevski taksista Nedžad Pašić.
Nema pristupnih cesti
Al Jazeerina reporterka Nataša Krstin javlja da će se, otvorenjem Sarajevske zaobilaznice, dionica od silaska sa autoceste Zenica-Sarajevo do Vlakova prelaziti za desetak minuta bez potrebe ulaženja u grad.
Šef projekta u Javnom preduzeću „Autoceste“ Taner Šan objašnjava kako su posljednji dio, dug tri kilometra, izgradili za 10 mjeseci, uz napomenu kako je to ujedno i prva dionica finansirana novcem od cestarina.
Zaobilaznica još nije kompletna, jer nedostaju pristupne ceste.
Upravo su nadležnosti raznih nivoa vlasti i različiti izvođači radova kojima su poslovi bili povjeravani razlog što je zaobilaznica građena skoro jednu deceniju.
Završetak dionice oko Sarajeva je, po mišljenju direktora JP „Autoceste“ Ensada Karića, ključan.
„Ovih devet kilometara je ključno u ovih 80 kilometara autoceste koju će Federacija BiH imati kroz samu sredinu zemlje, što je i ekonomski najrazvijeniji dio BiH“, napominje Karić.
Zaduženje 90 miliona eura
Bosna i Hercegovina se zbog Sarajevske zaobilaznice, uz svojih 20-ak miliona eura, u proteklih 10 godina zadužila za još najmanje 90 miliona eura.
Jedan dio tog novca još nije povučen, zbog čega država svake godine plaća i penale. Taj novac dolazi iz džepova građana, koji će zaobilaznicu, s druge strane, koristiti besplatno.
Za izgradnju Sarajevske zaobilaznice Vlada Federacije BiH izdvojila je 20,45 miliona eura. Kredit Evropske investicione banke (EIB) iznosi 36,5 miliona eura, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kreditirala je projekt sa 37,2 miliona, a dodatnih 18 miliona eura dobijeno je iz kredita OPEC fonda.
Dionica Vlakovo-Tarčin, duga više od 20 kilometara, bit će otvorena u septembru i, prema podacima JP Autoceste Federacije, koštat će blizu 300 miliona eura.
Jednim dijelom finansirana je iz kredita EBRD-a i EIB-a, a drugim dijelom iz kredita uzetog od komercijalnih banaka, za koji je garant Vlada Federacije BiH.
Izvor: Al Jazeera
Zbog Sarajevske zaobilaznice, uz svojih 20-ak miliona eura, BiH se zadužila još najmanje 90 miliona eura.
Dio nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, nakon nastupa na Svjetskom prvenstvu u Brazilu, stigao je na Međunarodni aerodrom Sarajevo, a igrače je dočekalo nekoliko stotina navijača, članovi porodica i prijatelji.
Iz Brazila u Sarajevo došli su, između ostalih, Edin Džeko, Toni Šunjić, Asmir Avdukić, Avdija Vršajević, dok su ostali bh. reprezentativci putovali u zemlje za čije klubove igraju.
Velike ovacije dobio je selektor Safet Sušić. Aerodromom, a i ispred njega, orilo se: "Pape, Pape", "Pape, majstore". Okupljene je interesiralo hoće li on ostati na kormilu bh. tima.
"Da znam odgovor na to pitanje, odmah bi vam ga rekao, no još ništa ne znam. Sve će biti poznato veoma skoro", kazao je Sušić.
"Bolji smo od Nigerije"
Predsjednik Nogometnog/Fudbalskog saveza Elvedin Begić izjavio je kako će u narednim danima uslijediti razgovori kako bi se saznalo ko će predvoditi nacionalni tim u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016. godine, a koje počinju za nešto više od dva mjeseca.
Selektor Sušić kazao je kako je planirao da "Zmajevi" duže ostanu u Brazilu.
"Želja i cilj bili da budemo među 16 najboljih, a i da ostavimo dobar utisak. Nismo razočarali, nije nas niko nadigrao. Šteta što nismo prošli jer, objektivno, Nigerija nije bolja ekipa od nas, naročito nakon onog što je prikazala protiv nas", istakao je te dodao:
"Da nije bilo te sudijske greške, vjerovatno bi i danas bili u Brazilu."
Istakao je da su u duelu s Nigerijom dva najbolja igrača bili debitanti, uz standardno dobrog golmana Asmira Begovića.
"To su bili Šunjić i Muhamed Bešić, njima se nema šta zamjeriti. Ostali su, sa izuzetkom Miralema Pjanića, igrali ispod svojih mogućnosti."
Sporne sudijske odluke
Ovo je bio prvi nastup bosanskohercegovačkog nacionalnog tima na jednom od većih međunarodnih takmičenja.
"Zmajevi", pod vodstvom selektora Safeta Sušića, odigrali su tri utakmice u grupi F u kojoj nisu razočarali i nedostajalo je malo sportske sreće i korektnih sudijskih odluka da se plasiraju u osminu finala Mundijala.
Debi na SP-u Bosna i Hercegovina je upisala u ponoć sa 15. na 16. juni kada je na legendarnoj Maracani u Rio de Janeiru igrala protiv jednog od favorita za osvajanje Mundijala - Argentine.
"Gaučosi" su veoma rano poveli, već u trećoj minuti, kada je lopta nakon centaršuta pogodila Seada Kolašinca i skrenula u mrežu Asmira Begovića.
Na 2:0 povisio je jedan od najboljih igrača današnjice Lionel Messi u 65. minuti, da bi u historiju kao prvi strijelac Bosne i Hercegovine na smotrama najboljih svjetskih timova ušao Vedad Ibišević koji je savladao argentinskog golmana za konačnih 2:1.
Navijači Bosne i Hercegovine su mnogo više nada polagali u dobar rezultat protiv Nigerije, narednog rivala "Zmajeva", na utakmici koja je na rasporedu bila šest dana kasnije.
Ipak, bosanskohercegovački tim je u tom susretu pretrpio poraz od minimalnih 0:1, a dio "zasluga" za takav ishod pripada novozelandskim sudijama, na čelu s glavnim arbitrom Davidom O'Learyjem.
U 21. minuti Miralem Pjanić je dodao loptu Edinu Džeki koji je pogodio mrežu pored golmana afričkog prvaka Vincenta Enyeame, ali je linijski sudija podigao zastavicu i signalizirao ofsajd.
Ponovljeni snimak je potom pokazao kako je riječ o pogrešnoj odluci i svjetski mediji su prenijeli kako je Bosna i Hercegovina oštećena za čist pogodak.
Desetak minuta kasnije kapiten Bosne i Hercegovine Emir Spahić "zagrađivao" je loptu, no obišao ga je Nigerijac Emmanuel Emenike uz pomoć ruku, uposlio Petera Odemwingieja koji pogađa gol bh. reprezentacije za vodstvo i, kako se na kraju ispostavilo, pobjedu Nigerije koja je ranije remizirala (0:0) s Iranom, posljednjim bh. protivnikom u Brazilu.
Trijumf nad Iranom
"Zmajevi" su posljednji nastup u grupnoj fazi upisali 25. juna protiv Irana i zabilježili prvu pobjedu na Mundijalima, savladavši azijskog predstavnika sa 3:1.
Golove za Bosnu i Hercegovinu postigli su: Edin Džeko (23), Miralem Pjanić (58) te Avdija Vršajević (83), dok je jedini strijelac za Irance bio Reza Ghoochannejhad (82).
Reprezentacija Bosne i Hercegovine u četvrtak je ispraćena iz brazilskog grada Guaruje, gdje joj je bila baza tokom takmičenja, a dio nacionalnog bh. tima stiže u Sarajevo u 12:30.
Izvor: Al Jazeera
Nogometna reprezentacija BiH na SP-u u Brazilu zabilježila pobjedu protiv Irana te poraze od Argentine i Nigerije.
Mladi bosanskohercegovački košarkaški reprezentativac Jusuf Nurkić odabran je kao 16. pick na NBA draftu, koji je održan rano jutros po srednjoevropskom vremenu i u kojem je prvi izbor bio Andrew Wiggins (Cleveland Cavaliers).
Odabrali su ga Chicago Bullsi, ali su prava na njega proslijedili Denver Nuggetsima.
Nurkić je tako postao drugi igrač iz Bosne i Hercegovine koji je odabran u prvoj rundi NBA drafta.
Prije njega je to bio Aleksandar Radojević, ali on nije opravdao očekivanja u NBA ligi.
Za Nurkića američki analitičari kažu kako jedan od najboljih igrača na poziciji centra koji su se pojavili na draftu, hvale njegov učinak za zagrebačku Cedevitu protekle sezone, no smatraju kako mora napredovati kada je riječ o fizičkoj spremi i dodavanju lopte.
Denver je u drugom krugu drafta uzeo i košarkaša iz Srbije Nikolu Jokića, a njegovu dvojicu saigrača iz Mega Vizure Vasilija Micića i Nemanju Dangubića izabrala je Philadelphia kao 52, odnosno 54. pick.
Stavovi stručnjaka
Nešto prije Philadelphia 76ersi su kao 12. pick izabrali Hrvata Darija Šarića.
Za njega analitičari kažu kako dobro kontrolira loptu za čovjeka njegove visine (208 centimetara), ima dobar pregled igre i dobar je strijelac.
S druge strane, ističu kako se ne zna kada će moći igrati u NBA jer, prema novom ugovoru s turskim Anadolu Efesom, u američkoj ligi nema pravo nastupa najmanje dvije sezone.
Jokićev sunarodnjak Bogdan Bogdanović bio je 27. pick, a izabrali su ga Phoenix Sunsi.
Stručnjaci ističu kako ima odlične fizičke karakteristike za NBA beka te je dobar šut iz igre, koji nekada može malo podbaciti.
U odbrani ima dobre instinkte, a dug raspon ruku osigurava mu da često prekida dodavanja protivnika i primorava ga na greške.
Ono što je negativno kada je riječ o Bogdanoviću je to što se ne zna kada će doći u NBA ligu.
Prvih deset pickova:
1. Cleveland Cavaliers - Andrew Wiggins (Kanada), Kansas
2. Milwaukee Bucks - Jabari Parker, Duke
3. Philadelphia 76ers - Joel Embiid (Kamerun), Kansas
4. Orlando Magic - Aaron Gordon, Arizona
5. Utah Jazz - Dante Exum (Australija)
6. Boston Celtics - Marcus Smart, Oklahoma State
7. Los Angeles Lakers - Julius Randle, Kentucky
8. Sacramento Kings - Nik Stauskas (Kanada), Michigan
9. Charlotte Hornets (od Detroita) - Noah Vonleh, Indiana
10. Philadelphia 76ers (od New Orleansa) - Elfrid Payton, Louisiana-Lafayette
Izvor: Al Jazeera i agencije
Jusuf Nurkić postao drugi igrač iz Bosne i Hercegovine koji je odabran u prvoj rundi NBA drafta.
Fondacija "Novak Ðoković" uručila je u petak Uredu UNICEF-a u Srbiji donaciju od 110.000 eura za pomoć poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Predstavnica Fondacije Gorana Džudža-Jakovljević istakla je da će dio pomoći (100.000 eura) biti uložen u obnovu dva vrtića, u Šamcu i Sanskom Mostu u Bosni i Hercegovini, dok će 10.000 eura u Hrvatskoj biti uloženo u nabavku dezinfekcijskih i sredstava za zaštitu od zaraza koje ugrožavaju zdravlje dece.
"Fondacija će nastaviti i dalje da se bavi decom i njihovom dobrobiti i drago nam je da naša saradnja sa UNICEF-om može da pomogne i deci van granice Srbije", rekla je Džudža-Jakovljević, prenosi Tanjug.
Prikupljeno 1,5 miliona dolara
Direktor Ureda UNICEF-a u Beogradu Michel Saint-Lot zahvalio se na velikodušnoj donaciji Fondacije namijenjenoj susjednim državama.
"Donacija će pomoći da se izgrade vrtići, a to će pomoći djeci da povrate prava na obrazovanje, igru i prava da razviju njihove potencijale", rekao je.
Fondacija "Novak Ðoković" je prije nekoliko dana saopćila da je, zahvaljujući velikom odzivu humanih ljudi širom svijeta i ličnoj donaciji svog osnivača, do sada prikupila 1,5 miliona dolara za obnovu predškolskih objekata.
Krajem maja, uoči početka Roland Garrosa, teniseri i teniserke iz naše regije pred punim tribinama u Parizu promovirali su akciju pomoći stradalima u poplavama.
Od legendarnog Gorana Ivaniševića do Damira Džumhura i Jelene Janković, teniseri iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine okupili su se pod vodstvom Novaka Đokovića.
Njegova fondacija angažirana je u vezi s pomoću stradalima u poplavama u te tri balkanske zemlje.
Humanitarni meč u Parizu
Humanitarni meč odigran je na terenu "Philippe Chatrier'' u Parizu, a sve su ulaznice bile rasprodate.
Đoković je za stradale u Srbiji darovao i svoj novac zarađen osvajanjem turnira u Rimu - pola miliona eura, a nakon toga se angažirao u poticanju drugih.
"To što se dogodilo istinska je katastrofa i ti ljudi zaista trebaju vašu pomoć. Mnogo vam hvala na vašoj podršci", rekao je Đoković nakon završteka humanitarnog meča.
Početkom juna u New Yorku je organizirana večer solidarnosti za Balkan, na kojoj je u umjetničkoj galeriji MC održana otvorena aukcija za poplavljena područja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, a prodan je reket tenisera Novaka Đokovića kao i druge privatne stvari svjetski poznatog sportiste.
Izvor: Agencije
Za obnovu vrtića u Šamcu i Sanskom Mostu donirano 100.000 eura, a za dezinfekcijska sredstva u Hrvatskoj 10.000 eura.
Čini se da je ubrzo nakon početka Prvog svjetskog rata i početnih uspjeha srpske vojske protiv Austro-Ugarske, region pao u drugi plan. Više u osvrtu novinara Al Jazeere Stefan Goranović.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv 13 osoba koje se terete za organizirani kriminal i trgovinu ljudima u vezi sa eksploatacijom građevinskih radnika u Azerbejdžanu.
Riječ je o radnicima - državljanima Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije. Njihovim odvođenjem u Azerbejdžan, optuženi su, kako navodi Tužilaštvo, nezakonito stekli imovinsku korist od blizu tri miliona eura. Više detalja donosi novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović.
Kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića osudio je „rasističke izjave i prijetnje Milorada Dodika upućene Bakiru Izetbegoviću nakon njegove posjete Doboju i polaganja kamena temeljca za izgradnju tvornice za preradu voća i povrća, azerbejdžansku investiciju vrijednu 40 miliona eura koja će značiti posao i egzistenciju za hiljade ljudi u ovom dijelu BiH.“
„Predsjedniku entiteta RS poručujemo da predsjedavajući Izetbegović ne namjerava i neće tražiti bilo kakve dozvole za posjetu bilo kojemu dijelu države Bosne i Hercegovine“, navodi se u saopštenju.
Vrijedne investicije
„Putovat će diljem BiH slobodno i s entuzijazmom, pogotovo kad donosi vrijedne investicije iz svijeta, kao što je to bio slučaj jučer u Doboju. Jasno je zašto je Dodik ignorisao jučerašnju svečanost u Doboju koja donosi dobrobit svim stanovnicima ovoga grada. On očito brine samo za one općine u kojima vlada njegova partija. Predsjedavajući Izetbegović i jučer je u svom obraćanju na ceremoniji u Doboju još jednom pozvao na politiku dogovaranja i saradnje, a ne svađe, podjela, provokacija i dizanja međunacionalnih tenzija. Nažalost, Milorad Dodik i ovom svojom nervoznom reakcijom pokazuje da je on isključivo inicijator konflikta i svađe i da svojim potezima najviše šteti nanosi upravo onima čije interese navodno štiti i zastupa.“
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović može doći u Republiku Srpsku, na toj dužnosti i u ime BiH, jedino ako o tome postoji zajednička odluka sva tri člana Predsjedništva BiH.
Dodik je rekao da za Izetbegovićev nedavni dolazak u Istočno Sarajevo i jučerašnji dolazak u Doboj nije postojala takva odluka, te da Izetbegović pokušava da napravi nove procedure i prakse, na što će adekvatno biti odgovoreno.
"Izetbegović je izabran u Federaciji BiH od muslimana. On nije nikakav predstavnik ni Republike Srpske ni srpskog naroda. Jedino ako ima zajednička odluka tri člana Predsjedništva BiH on može da dođe u Republiku Srpsku. Međutim, očigledno da se i to krši i dovoljno iritira da razmišljamo na koji način ćemo se ponašati u budućnosti", rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu.
Prema njegovim riječima, to što lokalne vlasti u Istočnom Sarajevu i gradonačelnik Doboja daju gostoprimstvo Izetbegoviću ne znači da su u pravu, jer su Izetbegovića izabrali Bošnjaci i on nije predstavnik u Republici Srpskoj, gdje nije ni izabran i ne predstavlja Srbe i Srpsku.
Polaganjem kamena temeljca u Ševarlijama kod Doboja ovih dana je označen početak gradnje tvornice za preradu voća i povrća, proizvodnju sokova od voća i povrća, te drugih proizvoda "Bosanka", a čiju gradnju financira firma "Benkos" iz Azerbejdžana.
Firma će u početku zapošljavati blizu 300 radnika. Veliki broj dužnosnika se okupio na polaganju kamena temeljca, a prisutnima su se obratili predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, načelnik Doboja Obren Petrović, direktor firme "Benkos" za Bosnu i Hercegovinu Elin Zalon, veleposlanik Azerbejdžana u BiH Eldar Hasanov, visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko i rezidentni koordinator UN-a u BiH Jurij Afanasjev, javila je Anadolija.
Izetbegović: Pozitivna poruka o ulaganju
Predsjedavajući predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je izrazio svoje zadovoljstvo zbog povoda kojim su se okupili.
"Okupili smo se danas da pošaljemo pozitivnu poruku o ulaganju u BiH i to najviše stranim investitorima. Danas se nalazimo u Općini Doboj, jednoj od najpogođenijih u katastrofalnim poplavama, koje su prije nešto više od mjesec dana pogodile našu zemlju. Uništene su putne komunikacije, škole, fabrike, bogomolje… Ogromne štete koje su pričinjene neće biti lako sanirati, te sa ovog mjesta pozivam prijateljske vlade svijeta, te različite asocijacije i organizacije da učestvuju na donatorskoj konferenciji 16. jula ove godine. Ovim putem čestitam na hrabrosti firmi 'Benkos - Bosna', te se iskreno nadam da će ovaj projekat uspješno privesti kraju”, izjavio je Izetbegović.
Nakon obraćanja Izetbegovića prisutnima se obratio i rezidentni koordinator UN-a u BiH Jurij Afanasjev, koji je pohvalio potez Vlade Azerbejdžana i firme "Benkos - Bosna".
"Prije godinu i pol dana, dolaskom u BiH, ambasador Azerbejdžana, moj prijatelj, me odmah posjetio u uredu. Rekao je da postaju nestalna članica Vijeća sigurnosti i željeli su da urade nešto za BiH. Pitao me gdje da pomognu, a ja sam rekao Doboj, jer tako će pomoći svim ljudima u BiH. Evo, danas otvaramo jednu veliku investiciju, koja će pomoći i zaposliti radnike, te stvoriti posao za čitavu okolinu. Nije ovo jedini projekat vlade Azerbejdžana, bila je tu i humanitarna pomoć Bosni i Hercegovini i to među prvima. Zato smatram da je zahvalnost treba da ide ljudima i Vladi Azerbejdžana i smatram da je UN imao samo skromnu ulogu ovdje", izjavio je Afanasjev.
Načelnik Doboja Obren Petrović zahvalio je svima i izjavio kako je ovo veliki dan za Doboj i Bosnu i Hercegovinu.
'Prilika za građane Doboja i BiH'
"Ovo je, zaista, jedna odlična prilika za sve građane Doboja, ali i BiH. Ovdje će biti zaposleno nekoliko stotina ljudi, što će zasigurno pomoći ovoj regiji. Mi se trudimo da pokažemo investitorima da želimo da pomognemo svim investitorima. Želim da ovaj kamen temeljac predstavlja saradnju i dogovor i investitorima želim puno uspjeha u daljem radu", izjavio je Petrović.
Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, izrazio je svoje oduševljene zbog stvaranja novih radnih mjesta u ovoj regiji.
"Mi dobro znamo šta je vitalni nacionalni interes, jezik, kultura… ali mislim da mi ovdje imamo još jedan vitalni nacionalni interes, ekonomiju. Ovdje je bitno što će se otvoriti nekoliko stotina radnih mjesta. Svi znamo da je Doboj poznat kao čvorište i evo, i danas je to simbol jednog novog života i novo poglavlje nove suradnje u BiH", izjavio je Inzko.
Kao predstavnik firme "Benkos - Bosna" prisutnima se obratio i direktor ove firme u BiH Elin Zalon.
Nakon obraćanja dužnosnika pristupljeno je polaganju kamena temeljca, pa su tako dužnosnici u pratnji direktora "Benkos - Bosna" Elina Zalona došli do mjesta gradnje, gdje im je direktor firme ukratko prezentirao plan gradnje, asortiman proizvoda, te kako će na kraju izgledati čitav ovaj projekat.
Izvor: Agencije
Izetbegović odgovorio Dodiku da neće tražiti bilo kakve dozvole za posjetu bilo kojem dijelu države BiH.
Piše: Selma Milovanović
Istaknuti francuski pisac, novinar i filozof Bernard Henri-Levy tokom posjete Sarajevu prenio je ove sedmice ličnu poruku francuskog predsjednika Francoisa Hollandea članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u kojoj se navodi kako Francuska vjeruje da je vrijeme da se Bosna i Hercegovina službeno prijavi za dobijanje statusa države kandidata za ulazak u Evropsku uniju, saznaje Al Jazeera.
Kako saznajemo, poruka francuskog predsjednika je neformalnog karaktera, ali Hollande izražava snažnu podršku Francuske i indicije kako bi ovakva inicijativa bila dobrodošla, uprkos brojnim problemima s kojima se BiH susreće, iako nije sigurno koliko bi pretpristupni pregovori mogli trajati.
Hollande je poručio članovima Predsjedništva BiH kako bi Francuska podržala ideju da se preduslovi EU-a, koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prije dobijanja statusa kandidata, preinače u sastavni dio pretpristupnog procesa.
Ovo se posebno odnosi na provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić i Finci'', prema kojem je BiH naloženo da uskladi Ustav i izborni zakon, kako bi pripadnici manjina mogli biti birani u izvršnu vlast.
Fabius: Sarajevo, to je Evropa
Levy će sutra u Sarajevu zvanično pokrenuti potpisivanje peticije "Milion potpisa za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju", koju je inicirao.
U pismu podrške koje je Levyju uputio francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, a u koje je Al Jazeera imala uvid, navodi se kako su 20 godina nakon rata u BiH ''uslovi napokon ujedinjeni, da bismo se angažovali na temeljnom dijalogu između ljudi Evrope i Bosne i Hercegovine. Ne smijemo upropastiti tu priliku''.
Fabius piše: ''Četrnaestog decembra 1995. u Parizu su potpisani mirovni ugovori ispregovarani u Daytonu. Nesavršeni, složeni, paradoksalni: njihovi nedostaci su poznati. U duhu ljudi koji su sporazume osmislili nije bilo osjećaja da će oni dopustiti uzdizanja jedne nove političke elite, koja će osloboditi nacionalizam. Sada unutrašnje snage kuju sutrašnju Bosnu.''
''Na nama je da zajedno konstruišemo politiku koja će omogućiti da se pređu socijalne raspodjele, koje se hrane nacionalizmom'', navodi Fabius.
U pismu Levyju francuski ministar navodi kako će u centru Evropske unije Francuska ''nastaviti s preuzimanjem historijske odgovornosti za zemlju koju volimu i s kojom nas toliko toga spaja''.
''Ne želimo revoluciju, nego realne projekte koji će iskovati konsenzus, a on zatim izgraditi polako napredujući, novu Bosnu, ujedinjenu i kredibilnu na međunarodnoj sceni, onu koja će poštovati svoje konstitutivne narode. To je ono što vi radite.''
''Zaključak je jasan: Francuska je u dubokom nastojanju da se ostvari suverena i ujedinjena Bosna i Hercegovina, te da ostvari svoju sudbinu u evropskoj perspektivi koja joj se nudi: Sarajevo, to je Evropa'', poručuje Fabius.
'EU je najbolji lijek za nacionaliste'
Levy će večeras u Narodnom pozorištu u Sarajevu prisustvovati svjetskoj pretpremijeri pozorišne predstave "Hotel Evropa", čiji je scenarista, a koju je režirao bh. reditelj Dino Mustafić.
Levy je kazao za Al Jazeeru kako vjeruje da je Evropa ''na samrti'' i ''premorena sama sobom'', o čemu govori i pozorišni komad.
''San naših očeva je na rubu uništenja. Raste uticaj desničara i fašista u Evropi, sve više Evropljana ne podržava stare vrijednosti i evropske principe. Evropa sve manje maše svojom zastavom, ne vjeruje u svoje poruke. To se vidi u odnosu Evrope prema [Vladimiru] Putinu – prihvata sve njegove diktate i djela na istoku Ukrajine'', rekao je Levy.
''Zbog toga, vjerujem da je ulazak BiH u EU na određeni način bitan i za Evropu. U BiH postoji volja i želja za Evropom, koja bi Evropi mogla dati snagu za obnovu.
''U Bosni imamo svježinu – svjež evropski duh. Jer, na kraju krajeva, šta je BiH? To je Evropa u malom. Tri nacionalnosti, plus jedna 'nadnacionalnost'- to je upravo model Evrope. Sarajevo je to izmislilo prije nekoliko stotina godina. Kada bi BiH bila sastavni dio Evrope, Evropska unija bi dobila injekciju čistog evropejstva. To je pobjednički izbor za Evropu.''
U Evropskoj uniji raste uticaj desničara, dok u BiH pojedini političari kliču oslobođenim ratnim zločincima.
Levy smatra da je Evropa, iako ne i potpuno rješenje ovog problema, ''najbolji lijek za bilo koji vid nacionalizma ili ekstremizma'', jer se, po njegovim riječima, ekstremisti konačno moraju prilagoditi zajednici poput Evropske unije.
''Bez obzira na ponašanje bh. političara, to ne treba biti alibi za Evropljane da ne djeluju. Evropljani imaju dug prema Bosni i toga moraju biti svjesni. Četiri godine Bosna i Hercegovina je bila izložena bombardovanju i klanju, dok Evropa nije prstom pomakla. To je prvi razlog. S druge strane, u najboljem je interesu Evrope da BiH uđe u EU.''
Govoreći o peticiji koju je pokrenuo, Levy ističe kako je dobio podršku brojnih evropskih javnih ličnosti. Bio je vođen idejom da samo javno mišljenje može pokrenuti stvari, što je, kako kaže, iskusio i tokom rata u BiH.
''Tokom rata, iza kulisa, politika je potpirivala nasilje, a morali su intervenisati zbog javnog mišljenja, stavova običnih građana Evrope'', kazao je Levy.
''Što se tiče ulaska BiH u EU, samo snažan talas javnog mišljenja može natjerati političare, državnike da prevaziđu vlastiti egoizam i donesu pravu odluku.''
Izvor: Al Jazeera
Francuska podržava da se preduslovi koje BiH mora ispuniti da postane kandidat za EU preinače u pretpristupni proces.
Ono što se dogodilo prije tačno 100 godina u Sarajevu bila je planetarna vijest koja je svijet ubrzo pogurala u svjetski rat. Rekonstrukciju kretanja Franza Ferdinanda kroz centar Sarajeva sa historičarem Nihadom Kreševljakovićem pripremio je Stefan Goranović.
Piše: Enes Ratkušić
Reagiranje Milorada Dodika na posjetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Doboju nadilazi uobičajenu njegovu logiku za koju, valjda, još samo on vjeruje da predstavlja nekakvo originalno osvježenje za mase recipijenata.
Ovoga puta, osvrćući se na Izetbegovićev boravak u Doboju, predsjednik manjeg bh. entiteta pojavio se sa izvjesnim "novinama": javnosti je nastojao podastrijeti da bi Izetbegović za prelazak entitetske linije morao imati odluku iza koje bi morala stajati sva tri člana Predsjedništva BiH.
Dodikov "rezon", i pored njegovih opservacija da ga takve posjete iritiraju i nagone na razmišljanje kako će se ubuduće ponašati, naravno, nema uporišta.
Otvaranje jednog procesa
Razlog, međutim, za njegova reagiranja ne leži u Izetbegovićevom kršenju "Dodikovih zakona o slobodi kretanja".
Da je Izetbegović održao kakav stranački predizborni skup, Dodikova reakcija bi zasigurno izostala. Bilo kakve dozvole, niko ne bi nalazio razloga da spominje.
Problem je u nečem drugom: Izetbegović je u Doboju polagao kamen temeljac za buduću tvornicu za preradu voća i povrća, projekat vrijedan 40 miliona eura.
Da je o upravo takvoj vrsti straha riječ, sam Dodik ne skriva ili mu je nesmotreno izletjelo.
Zagovarajući "vizu" koja bi imala limitirati vršljanja predstavnika vrha zakonodavne vlasti po vlastitoj zemlji, Dodik je priznao: "Postoje u RS-u probosanske snage koje žele da promovišu Bakira Izetbegovića u Istočnom Sarajevu i Doboju, i ne znam ni ja gdje. I postoje prosrpske snage koje se bore isključivo za RS, njenu dejtonsku poziciju, jačanje njene autonomije, sve do trenutka kada ćemo proglasiti nezavisnost".
Investicije, odnosno privredni projekti su, dakle, problem jer njihovo podizanje ne najavljuje samo zapošljavanje velikog broja ljudi, ne osigurava samo bolji, odnosno kvalitetniji život, nego otvara jedan „opasan proces“ - normalizaciju odnosa među bh. nacionalnim i drugim različitostima.
Takvi se projekti ne uklapaju u Dodikova viđenja budućnosti BiH. Prema njegovom mišljenju, za Srbe u RS-u bijeda i siromaštvo morala bi biti prihvatljivija solucija od svakog blagostanja koje bi podrazumijevalo bilo kakav oblik zajedništva.
Dodikov strah od normalizacije odnosa bio je najizrazitiji u vrijeme poplava. Eminentno ljudski refleks, da se drugima pomogne u nevolji, doživljavao je većom opasnošću od vodene stihije.
To se posebno moglo zaključiti iz njegovih reagiranja na izjave predstavnika vlasti koji nisu krili prijatna iznenađenja o pomoći iz Federacije BiH. Čelnici Doboja, Bijeljine i drugih mjesta našli su se na udaru samo zbog isticanja solidarnosti koja nije podrazumijevala nacionalne, vjerske i druge razlike, entitetske i slične okvire.
U takvom, gotovo morbidnom, doživljaju budućnosti Dodik, naravno, nije usamljen slučaj. Solidarnost i pomirenje kao društvene tendencije ne odgovaraju niti jednoj koncepciji koja je podjelu uzela kao temeljni politički cilj.
Ipak, za razliku od drugih koji vlastite ciljeve zaogrću plaštom konspiracije, predsjednik RS-a otvoreno poručuje da je borba protiv BiH jednako legitimna kao i borba za njeno očuvanje.
Narod daje legitimitet
Ono što je, međutim, najvažnije upravo iz perspektive samog legitimiteta, političkih stremljenja, ali i očuvanja BiH na političkoj pozornici jeste trend koji su afirmirali građani BiH u vrijeme poplava, a koji se očitovao u snažno iskazanoj spremnosti da se drugima bezrezervno bude pri ruci, pomogne u nevolji, bude zajedno.
Izetbegović je u ovom slučaju samo prepoznao taj unutrašnji osjećaj koji je kod građana ove zemlje proradio i sve je prisutniji. Ali, politička mudrost se na koncu i sastoji od sposobnosti takvog prepoznavanja.
To što Dodik, ali i svako ko u kombinaciji ima atar koji ne podrazumijeva prisustvo drugih, ne prepoznaje takve trendove ne treba da začuđuje. No, rasplet bi za Dodika mogao donijeti najveće iznenađenje. Jer, ne treba zaboraviti da narod, ipak, na kraju svemu daje legitimitet.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
U pozadini napada na Izetbegovića je strah od činjenice da je u Doboju položen kamen temeljac projektu vrijednom 40 miliona eura.
'Dva lica pravde' je istraživački dokumentarni film koji 20 godina nakon osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju postavlja brojna pitanja: je li sud sačuvao nezavisnost ili je promijenio kurs i podlegao pritiscima?
Je li moguć mir bez pravde i je li međunarodna pravda sposobna da spriječi ponavljanje zločina genocida?
Na ta pitanja odgovaraju najeminentniji pravni eksperti, sudije, tužioci, novinari i žrtve zločina.
U prisustvu velikog broja zvanica i građana danas je u Višegradu svečano otvoren kompleks Andrićgrad, koji je posvećen nobelovcu Ivi Andriću. Grad je sagrađen prema ideji reditelja Emira Kusturice, piše novinar Anadolije.
Ceremoniji svečanog otvaranja, osim Kusturice, prisustvovao je srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, premijer Srbije Aleksandar Vučić, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, veliki broj predstavnika vlada Srbije i Republike Srpske kao i mnogobrojni građani.
Idejni tvorac kompleksa Andrićgrad reditelj Emir Kusturica u svom obraćanju je kazao kako su se odlučili jedini u svijetu napraviti grad koji je posvećen nobelovcu.
Kusturica je kazao da će Andrićgrad biti nova lekcija iz renesanse i nova lekcija iz toga kako se čuva identitet i kako se jedan cijeli grad pretvara u kulturno dobro, te se zahvalio Miloradu Dodiku i Aleksandru Vučiću koji su prepoznali vrijednost ovoga projekta i tako postali dio ogromne građevine.
Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić kazao je kako danas na Vidovdan, koji je, prema njegovim riječima, najveći srpski praznik, nije ni vrijeme ni mjesto da se govori o malim ljudima ili "onima koji bi da pokušaju da nam zatruju istoriju ili da nas nateraju da zaboravimo".
"Mi poštujemo sve druge, samo mirom možemo da se razvijamo, samo u miru možemo da napredujemo. Nikom drugom nikakvo zlo ne želimo. Moramo da napravimo jaku Srbiju, ekonomski jaku, zemlju bogatih ljudi... Na takvu Srbiju siguran sam da će Republika Srpska uvek moći da se osloni, da će narod RS-a uvek moći da računa i na svoju Srbiju u skladu sa Zakonom o specijalnim i paralelnim vezama i Daytonskim sporazumom, na koji imamo pravo da nikome ne smetamo" poručio je Vučić te dodao:
"Ponosan sam na činjenicu što ćemo Andrićgradom da čuvamo svoje, što ponosno izgovaramo svoje srpsko ime i prezime i što ćemo ga čuvati vekovima, a to ćemo moći samo ako budemo pametniji i marljiviji. Živela Srbija, živela Srpska".
Izvor: Agencije
Kusturica kazao da će Andrićgrad biti nova lekcija iz renesanse i nova lekcija kako se čuva identitet.
U Sarajevu se obilježava 100 godina od atentata na Franza Ferdinanda. To je bio povod izbijanja Prvog svjetskog rata. Održavaju se brojni koncerti, izložbe i konferencije. Istovremeno, na mjestu gdje je prije 100 godina Gavrilo Princip ubio austrougarskog prestolonasljednika okupio se veliki broj turista. Saša Delić je kod sarajevske Vijećnice.
Atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda doživljava se kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. U Sarajevu, u kojem se atentat i dogodio, cijeli dan obilježava se taj događaj. Centralni je bio koncert Bečke filharmonije, kojem je domaćin austrijski predsjednik Heinz Fischer, a prisustvovali su mu i predsjednici država Hrvatske, Crne Gore i Makedonije, uz brojna državna izaslanstva drugih evropskih zemalja te oko 40 gradonačelnika gradova svijeta. U Sarajevu je i unuk posljednjeg austrougarskog cara Karla koji je poslao poruku o potrebi jačanja jedinstva Evrope.
Saša Delić je na mjestu centralnog obilježavanja.
