U Bosni i Hercegovini u naredne četiri godine trebalo bi biti izgrađeno 16 regionalnih odlagališta otpada, u skladu sa evropskim propisima, a gradnju bi kreditom finansirala Svjetska banka. Međutim, realizacija ide sporo, praćena problemima, što zbog odsustva projekata što zbog otpora mještana.
Najavljena izgradnja regionalne deponije za srednju Bosnu u Općini Gornji Vakuf - Uskoplje podigla je na noge stanovnike plodne doline koji žive od poljoprivrede.
Malina je dala novi zamah srednjobosanskoj poljoprivredi i Mehmedalija Mujić se odlučio zasaditi velike parcele, uz što uzgaja i kupus. Skopaljska dolina izuzetno je pogodna za poljoprivredu.
"Najplodniji dio zemlje je ovo ovuda. Imamo Vrbas vodu, imamo gore rijeku potok", govori ovaj poljoprivrednik.
Međutim, općinske vlasti dolinu smatraju pogodnom za odlagalište otpada, i to regionalnog, uz obližnji rudnik ili u njegovom kopu. Mještane, mahom poljoprivrednike, vijest je zgrozila.
"To je [općina] trebala negdje dalje odvuć', gdje će manje ugroziti stanovništvo, gdje nema kuća. Nego ovdje baš. Sad, šta će se desiti, ne znam", govori Mujić.
Samoodrživi povratak
I padine brda su plodne, što je Josip Glavaš, inače povratnik u mjesto Rosulje, dobro iskoristio. Sa porodicom se vratio prije tri godine, obnavlja kuću, a samoodrživi povratak osigurao je kroz poljoprivredu i stočarstvo. Potom je čuo da će se, nadomak kuće i oranica, smjestiti odlagalište.
"Ako dođe deponija, ne može se više plasirati ekološki bijeli luk. Znači, sve se ručno radi, od sađenja, kopanja, vađenja. Više to nije ekologija. Držim krave, svinje. Znači, sve to odjedanput pada u vodu", kaže Glavaš.
Mještani ekipi Al Jazeere pokazuju panoramu plodne doline, upozoravajući šta bi sve općinski projekt mogao ugroziti.
"Lokacija same te regionalne deponije smještena je između sedam-osam sela, gdje otprilike živi 4.000 ljudi. To nije nikako dobra lokacija", govori mještanin Humca Dragan Brnada.
U ratom podijeljenoj općini, zbog čega se danas zove i Gornji Vakuf i Uskoplje, gradnju deponije podržavaju vladajuće bošnjačke i hrvatske stranke. S druge strane su se, protiv projekta, ujedinili mještani sela, Hrvati i Bošnjaci.
"Šta je to, je li politički, ja ne znam. Uglavnom, to je po pitanju cijele mjesne zajednice 100 posto ugrožavanje ljudskog zdravlja, egzistencije, života", ističe Senad Muratspahić iz Draževa Doca.
Podrška vjerskih zajednica
Predstavnici sela svakodnevno se okupljaju ne bi li pronašli rješenje deponije u kojoj vide prijetnju. Projekt namjeravaju zaustaviti, javlja novinar Al Jazeere Ivan Pavković, koji je boravio u toj dolini.
"Da ne žele odlagalište otpada na ovome mjestu mještani okolnih sela upozoravali su na javnim raspravama, pisali su i peticije, no uzalud. Sada su zatražili i pomoć odvjetnika, a traže da se o svemu izjasne na referendumu", dodaje.
Pomoć su, govore u šali, dobili ne s političke nego s Božije strane. Imaju, naime, podršku i imama i popova.
"Ako smo mi u službi naroda, onda smo za dobro naroda i za dobro svakog čovjeka. Ali politika i predstavnici vlasti - narod im je dao svoj glas, imali su u njih povjerenje - onda trebaju služiti za opće dobro naroda, ne za osobni interes", govori don Tadija Ivoš, župnik Skopaljske Gračanice.
Iz Općine Gornji Vakuf - Uskoplje uputili su pisani odgovor u kojem objašnjavaju kako su pogodnost lokacije potvrdile studije. U toj deponiji vide rješenje za onu postojeću - neuvjetnu, nova radna mjesta, a odvožnju otpada mještani bi, k tomu, plaćali jeftinije.
Ali, u Skopaljskoj dolini radije bi zaštitili prirodu, poljoprivredu i zdravlje, jer studijama ne vjeruju. Vjeruju, kažu, zemlji, čistoj vodi i zraku, od kojih oduvijek žive.
Izvor: Al Jazeera
Najava izgradnje regionalne deponije za srednju Bosnu u Općini Gornji Vakuf - Uskoplje podigla je na noge stanovnike.
