U Bosni i Hercegovini nema zvaničnih podataka o broju osoba sa autizmom. Nezvanični podaci govore da više od 20.000 djece ima ovaj razvojni poremećaj.
Procjenjuje se da u svijetu od svakih 1.000 dvije osobe imaju različit oblik autizma. Osim aktivnosti porodica, pojedinih udruženja i nevladinih organizacija, u BiH ne postoji adekvatna institucionalizirana briga za djecu sa autističnim spektrom.
Iako zvanično prihvaćena, inkluzija se slabo provodi u praksi, izvještava reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić.
Nedovoljna edukacija
U Dnevni centar za djecu sa autizmom dolazi 40 mališana, ali i odraslih. Imaju 20 volontera, ali samo tri prostorije. Mogu da ih koriste četiri sata dnevno.
Sanda Bogdanić jednom sedmično dovodi svog 11-godišnjeg sina na tretman. Kaže da to za njega nije dovoljno, ali mu pomaže, kao i to što pohađa redovnu nastavu sa svojim vršnjacima.
"Taj momenat interakcije s njima je bio izuzetno pozitivan, što je njega jako motivisalo da gleda šta drugi drugari rade, da se s njima druži. Sad već zajedno idu i na odmor, šetaju po školi, prepisuju zadatke…", kaže Bogdanić.
Da bi njen sin krenuo u školu cijela porodica uložila je mnogo truda, vremena i novca, kaže Sanda. Privatni tretmani sa defektologom, lutanje od vrata do vrata da bi dobili pravu informaciju i preporuku za pregled samo je dio toga.
Sanda smatra da roditelji nisu dovoljno educirani, mada je, kaže, sama prepoznala prve znakove problema.
"Kada se više nije odazivao na ime, kada je počeo da leprša rukicama konstantno, kada je izbjegavao pogled… Sa mnom nikad nije izgubio kontakt očima, ali, recimo, sa ocem jeste", govori Sanda.
Različite potrebe
Dnevni centar za osobe sa autizmom osnovalo je Udruženje "Djeca svjetlosti". Na tretmane i kreativne radionice dolaze i djeca i odrasli sa autizmom, kažu u Udruženju.
To im pomaže da savladaju vještine potrebne u svakodnevnom okruženju. Djeci, poput Sandinog sina, takvi tretmani pomažu da se lakše prilagodi i u školi.
"Ljudi imaju predrasude prema ljudima koji imaju autizam. Najčešće su neinformisani. Misle da su to bolesni ljudi, a, ustvari, autizam nije bolest, već je stanje", ističe Slavica Vrhovac, pedagogica u Udruženju "Djeca svjetlosti".
Gradske vlasti u Banjoj Luci obećale su im uskoro bolje uvjete. U Udruženju pojašnjavaju da svako dijete ima različite potrebe. Zahtijeva svoj prostor i stručnu osobu koja će raditi samo s njim.
Roditelji djece sa autizmom kažu da bi korak naprijed u integraciji njihove djece u društvo bilo osnivanje Dnevnih centara, gdje bi djeca mogla da dobiju svu neophodnu, stručnu pomoć, a onda bi, kako kažu roditelji, njihova djeca mogla da pokažu da imaju šta da pruže društvu, ukoliko im društvo za to pruži šansu.
Izvor: Al Jazeera
Osim aktivnosti porodica, udruženja i nevladinih organizacija, u BiH ne postoji adekvatna briga za autističnu djecu.
