U Agenciji za privatizaciju entiteta Federacija Bosne i Hercegovine otvoreno kažu kako se zakonima i propisima omogućila pljačka kroz proces privatizacije. Neke procjene govore kako je polovina radnih mjesta uništena lošom privatizacijom.
Nakon masovnih protesta i zahtjeva građana sada i političari pozivaju na reviziju. Činjenica je da se revizija mogla izvršiti i ranije.
Zaposleni, a očajni - tako se opisuju radnici Feroelektra, koji svaki dan dolaze na posao. U nekad bogatom preduzeću privatizacija je preostalih 57 radnika dovela na rub siromaštva.
"Nemamo čak ni tog prosjačkog štapa. Devetnaest punih mjeseci bez plate, sedam bez toplog obroka, bez nadoknade za prevoz u javnom gradskom saobraćaju. Zamislite sad nas 50-godišnjake koji se 'švercamo' u sredstvima javnog prevoza da bismo došli na posao", govori Senad Smajić iz Sindikata ove firme.
Nemaju ni zdravstveno osiguranje, a rade u zgradama vrijednima milione eura. Milionski je i prihod od njihovog najma, ali radnici nemaju koristi. Naloženi raskid ugovora s kupcem "Stanić komerc" stopiran je zbog proceduralnih, gotovo administrativnih grešaka. Neovisna revizija pokazala je kako je tek tri posto stavki iz kupoprodajnog ugovora provedeno, no uzalud.
"Mi reviziju privatizacije imamo skoro četiri godine. Ona ne znači ništa ako nju neće pratiti dalje hitno raskidanje kupoprodajnih ugovora, procesuiranje ugovora sa zlim namjerama", smatra Smajić.
Prodaja za pola eura
Feroelektro je tek djelić mutne privatizacijske priče. Ekonomisti se slažu kako je bh. privreda propala ne u ratu, nego poslije njega. Kroz tendere i pogodbe prodano je 1.246 preduzeća, za koje je plaćeno blizu 270 miliona eura. No, 747 preduzeća vrijednih 1,8 milijardi eura kupljeno je za vrijednosne certifikate. Bilo je čak slučajeva da su bivši industrijski giganti prodavani za pola eura.
U Agenciji za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine danas otvoreno kažu kako je privatizacija provođena.
"Sami okvir za privatizaciju, onako kako je kreirana privatizacija, stvorio je uslove da se može, narodski rečeno, krasti", izjavio je direktor Agencije Šuhret Fazlić.
Upitno je što bi revizija donijela sa ekonomske strane i koliko se šteta može ispraviti. No, bitna je s one druge, smatra Fazlić.
"Sigurno je da se revizija mora uraditi, da se upre prstom u lopove koji su došli u posjed firmi. Nisu ni znali šta će s njima, nisu imali ni novaca, nego su ih samo iskoristili za lično bogaćenje", dodaje.
Procesuiranje kriminalne privatizacije
Novinar Al Jazeere Ivan Pavković, koji se javio iz Sarajeva, navodi kako su sporne privatizacije bile "česte teme tijekom posljednjih prosvjeda u Bosni i Hercegovini".
"Nakon njih i predstavnici vlasti kažu kako se revizija privatizacije mora provesti, iako zakon o tome postoji već dvije godine", kaže Pavković.
Agencija za reviziju privatizacije tek je u osnivanju, dvije godine nakon što je donesen Zakon. Parlamentarci, pritisnuti zahtjevima demonstranata, sada zaključuju da se kriminalna privatizacija mora procesuirati, no bez odgovora zašto agencija za reviziju privatizacije još nije osnovana.
"Ja sam imala amandman baš da ide od Markovićeve privatizacije, koji je prihvaćen. Onda smo zastali na formiranju te agencije. Šta se dešavalo u tom periodu, ja ne znam, ali znam da je krajnji momenat, zadnji momenat da se krene s revizijom privatizacije u ovoj državi", kazala je Mira Ljubijankić, delegatkinja Doma naroda Parlamenta Federacije.
U Agenciji za privatizaciju tvrde kako se revizija odavno mogla provoditi i bez revizorske agencije. No, trebala je volja i izvršne, ali i pravosudne vlasti.
Izvor: Al Jazeera
Nakon masovnih protesta i zahtjeva građana, sada i političari pozivaju na reviziju privatizacije u Federaciji BiH.
