Uzgoj ribe u Bosni i Hercegovini u padu je iz godine u godinu. Iako je riba jedini proizvod životinjskog porijekla koji se može izvoziti u Evropsku uniju, proizvođači su nezadovoljni malim bescarinskim kvotama, koje je Bosna i Hercegovina ispregovarala s Briselom.
Istovremeno, uvoz ribe i ribljih prerađevina u Bosni i Hercegovini se ne mijenja - konstantno je visok. Al Jazeerina ekipa posjetila je jedan od najvećih ribnjaka u Bosni i Hercegovini, koji se nalazi kod Bihaća, gdje dio radnika svakodnevno sortira pastrmke, u tri veličine, za plasman na tržište. Ribu koja ostaje u bazenima, čiji je kapacitet oko 600 tona, hrane radnici.
"Krupnija hrana ide za krupniju ribu, jer manja riba ne može jesti ovu hranu i ne može brže uspjeti", objašnjava Almin Kostić, radnik firme RIZ Krajina iz Bihaća.
U plusu veliki proizvođači
U bh. ribnjacima uspijeva i uzgaja se sve manje ribe, što je trend koji se ne zaustavlja godinama. Statistički taj pad iznosi i do 20 posto, pa se uzgoj šarana gotovo prepolovio.
Prerada pastrmke također je u padu, a bescarinska kvota za njen izvoz u EU iznosi 60 tona što je, po mišljenju proizvođa, beznačajno. Rezultat je to pregovora bh. vlasti s Briselom. Na ostale količine prilikom izvoza dodaje se carina od 8,5 posto.
"Na plusu smo mi, veliki proizvođači, doduše nekom malom plusu. Svi drugi koji proizvode ispod 300 tona ili manje, oni ne mogu", navodi Rifat Tahrić, vlasnik firme RIZ Krajina.
Iz Bihaća 75 posto ribe odlazi u Srbiju ili Crnu Goru, dok na tržištu Hrvatske, koje se iz uzgajališta pogledom vidi, simbolično posluju.
"Iz ribnjaka kod Bihaća donedavno se godišnje u susjednu Hrvatsku izvozilo 250 tona pastrmke. Od ulaska te zemlje u EU izvozi se nekih 10 posto od te brojke - 25 tona", javlja Al Jazeerin reporter Boris Gagić.
Negativan omjer uvoza i izvoza u tonama još je viši kada se pretvori novac, jer se uvozi u vrijednosti 27 miliona eura, a izvozi sedam miliona eura, što je pad izvoza od 40 posto u prvih 10 mjeseci ove u odnosu na 2013. godinu. Tone ribe zato se negdje moraju plasirati, pa je otkriveno novo tržište.
Pastrmka iz Martin Broda ovih dana odlazi put Bukurešta, za 3,2 eura po kilogramu, ali ne zaslugom države. Čak, priznaju u RIZ Krajini, ni njihovim velikim potezom. Iskoristili su šansu prateći što se dešava u Briselu i ušli u zemlju koja je, nadaju se, prepoznala kvalitet.
Ništa bez stimulacije
"EU je 11. mjeseca uvela carinu preko devet posto za tursku ribu. To je razlog zašto smo mi postali konkurentni na tržištu Rumunije", dodaje Tahrić.
Ipak, Turska je vrlo brzo našla novo tržište, što znaju oni koji prate poslovne tokove.
"Na tržištu Srbije primijećen je velik uvoz ribe iz Turske. Turska je svojim poticajnim mjerama dala veću podršku svojim proizvođačima, koji su se počeli širiti na zemlje CEFTA-e", navodi Ognjenka Lalović iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Za širenje, ali i opstanak bh. ribljih farmi potrebni su podsticaji i stimulacije izvoznicima, čega nedostaje, bez obzira što je ova riba, jedini proizvod životinjskog porijekla koji se može izvoziti u EU, ali s određenim bescarinskim kvotama, upozoravaju proizvođači, do 2016. godine.
Izvor: Al Jazeera
U bh. ribnjacima uspijeva i uzgaja se sve manje ribe, a statistički taj pad iznosi i do 20 posto.