Piše: Ibrahim Sofić
Razgovor na jednoj lokaciji u Kantonu Sarajevu, bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH između vlasnika parcele pod šumom i momka koji prodaje klupe i stolove napravljene od stabala bora.
- Koliko su ti klupe, koliko sto?
- Ma, dogovorit ćemo se, lahko je za pare ako ti se svide.
- Dobro ti ovo radiš, nema šta.
- Mora se brate, ne možeš doći do normalnog posla, pa se ljudi moraju snalaziti.
- A, ti imaš svoju šumu, pa siječeš?
- Ma kakvi, imam kuću i po' duluma (500 kvadratnih metara), a tu nema ni za pola stola. Snalazim se, kažem ti (govori i namiguje). Nije daleko državna šuma, ovdje u selu smo svi bliski, dosta familije, ima dosta državne šume, a i parcela gdje nema vlasnika. Tako se snalazimo.
Ovaj razgovor je vođen nedavno.
Milioni hektara
Blizu tri miliona hektara površine Bosne i Hercegovine nalazi se pod šumama i plijen su brojnih interesa.
Šume i šumska zemljišta u FBiH se prostiru na površini od oko 1.523.300 hektara ili na oko 48 posto površine ovog bh. entiteta, a u državnom vlasništvu je oko 1.246.300 ha (81,8 posto), a u privatnom vlasništvu 277.000 ha (18,2 posto).
Sa druge strane, u bh. entitetu Republika Srpska nalazi se nešto više od milion hektara državne i skoro 232.000 hektara privatnih šuma. Korisnik šuma i šumskog zemljišta u ovom entitetu je Javno preduzeće šumarstva „Šume Republike Srpske“.
Iz ovog preduzeća navode kako je u prvom polugodištu podneseno skoro 1.500 prijava za šumske štete, a ukoliko se preračuna po cijenama na tržištu, otuđeno je drveta u vrijednosti skoro dva miliona eura (cijena kubnog metra drveta varira zavisno od klase, vrste drveta, mogućnosti njegove upotrebe, uslova izvlačenja, usluge sječe...).
„Podneseno je ukupno 1.438 prijava, od toga 555 krivičnih i 883 prekršajnih. Bespravno je posječeno i oduđeno 8.211 metara kubnih drveta, bespravno posječeno bez otuđivanja 677 metara kubnih“, kažu iz „Šuma RS“.
Nepreuzete obaveze
U FBiH je iznos napravljen krađom manji:
„Kantonalno ministarstvo je dužno osigurati neposrednu zaštitu državnih šuma putem organizovane čuvarske službe po određenim čuvarskim rejonima. Čuvanje šuma je obaveza korisnika šuma i kantonalnih uprava za šumarstvo. Iako su u svim kantonima formirane kantonalne uprave, još uvijek, poslije 12 godina, neke od njih nisu u potpunosti preuzele svoju obavezu“, kaže nam pomoćnica federalnog ministra za šumstvo i lovstvo Danica Cigelj.
Prema podacima ovog ministarstva, u 2013. godini procijenjene štete od bespravnih sječa iznosile su 1.740.000 KM (blizu 870.000 eura), a naplaćeni iznos tih šteta je 34.100 KM (17.050 eura) ili 1,96 posto.
Iz „Šuma RS“ ističu kako su u RS pojačane aktivnosti čuvarskih službi, te da imaju i dobru saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova RS.
„S obzirom na činjenicu da zakon o šumama Javnom preduzeću nije ostavio mnogo mogućnosti kontrolnih postupaka prilikom prometa šumskih drvnih sortimenata na putevima, jer ne možemo zaustaviti vozilo niti napraviti prekršajni nalog, saradnja sa MUP-om je od velikog značaja“, ističu.
"To je borba dala"
I u FBiH su pojačane kontrole, no i dalje postoje načini kako da se te kontrole zaobiđu.
Dolazi zima i potrebno je kupiti drvo za ogrijev, ali su finansije kupaca ograničene. Mali oglasi u novinama, te na internetu, pored zvaničnih firmi, obiluju i sa privatnim licima koja daju niže cijene.
Prodavači znaju i ovakve uslove poslovanja iznositi:
„Dostava se vrši predvečer ili kasnije, maksimalno se u jednoj 'turi' može biti do šest kubika ogrijeva jer vozim u kombiju.“
Kada kombi vozilo stigne, kupac vidi da je riječ o privatnom vozilu, bez oznaka firme koja se bavi prodajom ogrijeva. Ukoliko je slabije kupovne moći, dobija povoljnije uslove kupovine, ali i slabiju kategoriju drveta za loženje.
„Komšija, tako radimo, šta ćeš, to nam je svima borba dala – novu borbu za život.“
Naknada daleko manja od zarade
Ukoliko se govori o legalnom radu, onaj koji želi sječi šumu na privatnoj parceli obavezan je podnijeti zahtjev i potrebnu dokumentaciju.
Nadležne osobe za izdavanje dozvole izlaze na teren, provjeravaju stanje sa lokacijom, dozvoljavaju sječu određene količine, a onaj koji je podnio zahtjev na kraju, kada debla budu transportovana mora uplatiti određeni postotak od prosječne vrijednosti.
Ipak, ti iznosi su daleko manji od onih iznosa koliko ovaj posao može donijeti zarade.
„Osnovicu za obračun naknade za obavljanje poslova od opšteg interesa u šumama u privatnoj svojini u iznosu od 10% čini tržišna vrijednost neto posječene drvne mase utvrđena na mjestu utovara u transportno sredstvo po cjenovniku korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike“, navode iz Šuma RS.
Dodaju kako se sredstva od ovog poslovanja mogu koristiti isključivo za „izradu šumsko-privrednih osnova u privatnoj svojini, podizanja novih šuma, njegu šuma i zaštitu šuma u privatnoj svojini“.
Treba više lišćara
Ipak, na kompletnoj teritoriji Bosne i Hercegovine vrše se brojne akcije zaštite i obnove šumskog bogatstva. Šumama nisu samo šumokradice neprijatelji, već i požari, insekti...
„Biološka obnova državnih šuma se finansira iz prihoda koji korisnici državnih šuma ostvare prodajom šumskih drvnih proizvoda, prodajom ostalih proizvoda šume kao i iz drugih izvora“, objašnjava Cigelj iz federalnog ministarstva, te dodaje:
„Za pošumljavanje i popunjavanje u 2013. godini je potrošeno 3.446.430 komada sadnica od čega oko 85 posto četinara i oko 15 posto lišćara, tako da u odnosu na plan od 3.446.767 komada imamo izvršenje gotovo od 100 posto što je pozitivno jer se ovim prekida dosadašnja praksa kontinuiranog pada procenta izvršenja u odnosu na planirano u periodu 2005. –2012. godina.“
Za 2014. godinu u FBiH planiran je utrošak 3.640.181 komada sadnica, od čega oko 88 posto četinara i 12 postolišćara, kao i za prošlu godinu.
„To je ponovo u suprotnosti sa preporukom ministarstva da se poveća učešće lišćara (bukva, hrast, plemeniti lišćari i voćkarice) u pošumljavanju“, kaže pomoćnica federalnog ministra.
Aviotretiranje zbog gubara
U RS vode se akcije zaštite šuma od najezda štetočina životinjskog porijekla.
„U ovoj godini je na površinama napadnutim gubarom izvršeno i aviotretiranje. Zaštita šuma od potkornjaka bazira se na mjerama uspostavljanja šumskog reda, sječu slučajnih užitaka (izrada svih napadnutih stabala), primjena feromonskih preparata za suzbijanje i kontrolu sipaca u vrijeme njihovog rojenja“, objašnjavaju iz „Šume RS“.
Kažu kako se pošumljavanje vrši „u skladu sa Proizvodno-finansijskim planom i ŠPO kada je u pitanju prosta reprodukcija.“
„U okviru proširene reprodukcije, pošumljavanje se vrši u skladu sa raspoloživim sredstvima koja se, po osnovu naknade za unapređivanje opštekorisnih funkcija šuma na račun javnih prihoda RS, uplaćuju polugodišnje i po završnom računu sva pravna lica koja svoju djelatnost obavljaju na teritoriji RS, kao i poslovne jedinice ili dijelovi pravnih lica čije je sjedište van RS.“
Izvor: Al Jazeera
Blizu tri miliona hektara površine Bosne i Hercegovine nalazi se pod šumama i plijen su brojnih interesa.
