Godine koje su pojele kampanje

Piše: Srđan Blagovčanin

Dok većina političara širom Evrope uživa u blagodetima manje ili više zasluženog ljetnog raspusta, ni njihove bh. kolege nisu izuzetak, uprkos prirodnim nepogodama koje su ponovo zahvatile zemlju, dok se zemlja još uvijek nije ni počela oporavljati od nepogoda od prije tri mjeseca.

Iako tmurni oblaci i prirodna katastrofa nisu uspjeli narušiti spokojstvo i miran san političke elite, nešto drugo ipak jeste. Oktobarski izbori. Za veliku većinu pomenutih političara oktobarski izbori su pitanje života i smrti.

Na njima se ne gubi ili zadržava samo vlast, privilegije, enormna primanja, već opstanak na vlasti. Za veliku većinu bosanskohercegovačkih političara je pitanje opstanka na slobodi. Jer ne treba biti posebno dobro upućen u način funkcionisanja institucija, da bi se zaključilo da je politička moć u BiH najvažniji način zaštite od procesuiranja, ali i zaštite ilegalno stečene imovine. Toga su najbolje svjesna šira rukovodstva trenutno vladajućih političkih partija. Stoga je i ova predizborna kampanja počela neuobičajeno rano, čak i za bh. prilike u kojim kampanja gotovo da i ne prestaje.

Podilaženje najnižim porivima

U BiH, a to najbolje znaju njeni stanovnici, predizborne kampanje osim što traju dugo, imaju i tu osobinu da su usmjerene na podilaženje najnižim porivima birača. Ukoliko bi pravili fotorobot prosječnog bh. birača na osnovu onoga kako stranke formulišu svoje kampanje i ključne poruke upućene biračima, dalo bi se zaključiti da je prosječan birač u bh. šovinista, koji uživa u slušanju govora mržnje, vrlo ograničene inteligencije, jer su ga svaki put do sada prevarili da će realizovati vitalni nacionalni interes, uspostaviti/otcijepiti/ukinuti entitet i slično, te uz to, uvijek željan jeftine zabave uz turbofolk zvijezde i specijalitete s ražnja.

Uz specijalitete s ražnja, tradicionalni specijaliteti u kampanjama su verbalni dueli obično između lidera stranaka iz pojedinih etničkih grupa, ali isto tako i unutar partija iz jedne od etničkih grupa, oko toga ko je veći Bošnjak/Srbin/Hrvat. Iako potpuno bezpredmetni i kao takvi nesvrshishodni, u medijima zauzimaju značajan prostor, a na partijskim skupovima se prepričavaju i veličaju politički lideri i njihova beskompromisnost i odlučnost.

Jedna od osnovnih funkcija političkih partija u demokratskim društvima, zapravo je artikulisanje interesa onih od kojih političke partije traže mandat.

Naravno, za takvu sliku isključivu krivicu i snose sami birači. Ništa manju krivicu isti ti birači snose i za odsustvo bilo kakvih smislenih programa kod najvećeg broja političkih partija. 

Jedna od osnovnih funkcija političkih partija u demokratskim društvima, zapravo je artikulisanje interesa onih od kojih političke partije traže mandat da ih predstavljaju u narednom mandatnom periodu. Dakle, političko djelovanje i organizovanje u demokratiji ima smisla samo ako je usmjereno na unaprijeđenje kvaliteta života građana i unaprijeđenje i zaštitu njihovih prava i sloboda.

Korištenje govora mržnje, izazivanja atmosfere straha i korištenje uvredljivog jezika u cilju homogenizacije vlastite etničke grupe, što jeste bila karakteristika svih dosadašnjih kampanja, ali i ove, koja je već uveliko počela za oktobarske izbore, nikako ne može biti odgovor na dugogodišnji trend propadanja društva i države i u ekonomskom i u vrijednosnom i svakom drugom smislu.

Veliki broj problema koji se godinama ne rješava zahtijeva jasne politike i strategije. Povećanje zaposlenosti nikako nije moguće ostvariti bez smanjenja izdvajanja za hipertrofiran javni sektor, koji je postao sam sebi svrha i čija se reforma godinama odlaže. Beznandežni obrazovni sistem koji nije konkurentan ni u regionalnim razmjerama, isto tako zahtijeva korjenitu i neodložnu reformu da ne bi proizvodio isključivo kadrove za biroe za zapošljavanje.

Za ozbiljne političke programe, a na bazi temeljitih analiza problema, političke partije naprosto ne nalaze za shodno da troše vrijeme i energiju, a vrlo je upitno i koliki bi kapacitet za tako nešto imale. Umjesto toga, tehnika osvajanja/zadržavanja vlasti izgleda potpuno drugačije. Od svih onih koji su od političke partije imali koristi, dakle poslanika, direktora javnih preduzeća i ustanova, očekuje se da zauzvrat, ucjenama zaposlenika, dobavljača, kao i obećanjima o zapošljavanju ili asfaltiranju lokalne ulice ili puta, osiguraju određeni broj glasova. Imali smo prilike čak i da vidimo u prošlim kampanjama otvorenu kupovinu glasova ili mjesta u biračkim odborima, što kasnije omogućuje strankama manipulisanje prilikom brojanja glasova.

Nedavno objavljeni izvještaj o reviziji finansiranja političkih partija od CIK-a, ponovo pokazuje da se političke partije i dalje bave organizovanim kriminalom u cilju kupovine glasova.

Dakle, osnovni problemi BiH, ekonomski, pitanje reformisanja javnog sektora i obrazovanja, ponovo ne zaokupljaju prostor ni u programima političkih partija, ni u javnosti generalno. U BiH se izbori ne dobijaju na takmičenju u ekonomskim, razvojnim ili politikama reformisanja javnog sektora. Tehnika vlasti zasnovana je na populističkoj površinskoj propagandi političkih partija, u koju ne vjeruju kako oni koji je izgovaraju, tako i oni kojima je upućena.

Stvarna bitka za vlast dešava se ispod površine, krupnim i sitnim ucjenama i prijetnjama, obećanjima i potkupljivanjem za naknadnu korist nakon dobijenih izbora u vidu imenovanja, zapošljavanja, dodjeljivanja tendera, koncesija i svih drugih raspoloživih javnih resursa.

Poseban problem predstavlja način na koji se kampanje finansiraju. Nedavno objavljeni izvještaj o reviziji finansiranja političkih partija od CIK-a, ponovo pokazuje da se političke partije i dalje bave organizovanim kriminalom u cilju kupovine glasova i osiguravanja ilegalnog finansiranja. Iako su vladajuće političke partije uspjele izmjenama zakona omogućiti sebi legalizaciju brojnih nedozvoljenih sredstava u finansiranju političkih partija, ni to im nije bilo dovoljno, pa i dalje na najbrutalniji način krše i one odredbe koje su same donijele.

Stoga, najbolja moguća lekcija koju bi građani mogli naučiti, ili u najmanju ruku ponoviti u vezi s ovim izborima, je lekcija o smjenjivosti vlasti. Što u BiH, imajući u vidu kompleksnost ustavnog sistema, kada su gotovo sve političke partije istovremeno u vlasti - dok kada je to politički oportuno sebe predstavljaju kao opoziciju i tako se ponašaju - i nije lako ostvarivo postignuće.

Politička odgovornost

Smjenjivost vlasti blagotvorno djeluje na političku odgovornost i vraća smisao demokratiji. Ništa manje blagotvorno dejstvo smjenjivost vlasti nema ni na politčku elitu, koja je u BiH odavno srasla sa državnim aparatom i državnim resursima i sebe doživljava kao nezamjenjivu, a građane tek kao nekog ko s vremena na vrijeme uz beskrajnu zahvalnost, treba da verifikuje takav odnos na izborima.

Ukoliko bi rezultat ove, već puno puta do sada viđene kampanje, bio da konačno podstakne i podsjeti građane na lekciju o smjenjivosti vlasti i veliku moć koju imaju u svojim rukama, onda ni saznanje da ćemo biti izloženi toj kampanji još najmanje dva mjeseca ne bi toliko teško palo. Ujedno, to bi i bila najbolja garancija da sljedeća izborna kampanja sigurno ne bi bila ovakva.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera